Studoši

reygrep imaš rješenja napisana

dinoo kakva rjesenja?

tintintintin oko 6 dana dalo se stisnut u 4-5 sigurno jer je bilo puno pauza 😂

di mogu naci knjigu u pdfu?

Yelena Ako je nisi nasao javi se pa ti posaljem mailom.

Ima li netko popis koje gradivo ne ulazi u ispit?

Angela Martin
Udzbenik:

Zbirka:

Ima li netko pdf udžbenika da mi pošalje?

Ima mozda neko skenirana predavanja?

Ako mi netko može samo objasniti logiku ZZV 3.25 i sličnih zadataka bio bi zahvalan:

U zadatku kaže da se traži vjv. ispravnog dekodiranja slijeda bitova x, ali nije navedeno koliko je taj slijed dugačak - može biti 7 bitova, može biti 7000. E sad, ja znam kak se rješavaju ti zadaci, tako da se kodira samo prvi slijed bitova koji stane u koder i za njega se izračuna vjv. ispravnog dekodiranja i to je rješenje za cijeli slijed x. No moje pitanje je zašto to vrijedi za cijeli slijed x, koji (u teoriji) može imati milijune i milijune bitova?

Ako npr. dobijemo da je vjv. ispravnog dekodiranja prvog slijeda bitova 0.98, kako možemo onda zaključiti da je vjv. ispravnog dekodiranja cijelog slijeda x također 0.98 (što je ispravno rješenje)? Zar nije logičnije po nekom VIS-u da ako je vjv. ispravnog dekodiranja prvog slijeda 0.98 i imamo 10 slijedova u nizu x, vjv. ispravnog dekodiranja 0.98¹⁰, jer se svaki slijed mora ispravno dekodirati da bi cijeli niz x bio u potpunosti dobro dekodiran?

Bio bi jako zahvalan ako bi mi netko ovo mogao objasniti, nije mi nužno za rješavanje zadataka al bi volio skužiti i koncept a ne samo naštrebati postupak.

Zadatak 1.10 iz zbirke (neriješeni zadaci),

zna li ga možda netko malo pojasniti?

Nisam shvatila je li alfa vjerojatnost da X poprimi vrijednost iz skupa X1 ili je alfa vjerojatnost pojavljivanja svakog simbola unutar skupa X1?

Emma63194 S obzirom na to da ti suma vjerojatnosti pojavljivanja simbola mora biti 1, onda \alpha može jedino biti vjerojatnost da X poprimi vrijednost iz Skup_1. X_1 i X_2 nisu skupovi, već diskretne slučajne varijable, ovo je bitno jer razdioba vjerojatnosti u njima nije nužno uniformna.

Zadatak je običan skup particioniran na 2 podskupa iz kojih se uzorkuje s određenom vjerojatnosti. Rješenje je H(X) koji ovisi o navedenim varijablama. Kao hint, prvo bi bilo dobro napraviti H(X) neovisan o \alpha. Onda će biti lako vidjeti da je \alpha najobičniji parametar težina.

M̵̧̩͑̀͝î̶͍̉ć̴̝̾́̀o̶̺̟̣͂̽ Hvala na odgovoru i objašnjenju!
Što se hinta tiče, nisam sigurna kako to raspisati bez parametra alfa.

Moj pokušaj rješavanja zadatka je bio ovo:

no ne znam kako ovim pristupom dobiti ovaj zaokruženi dio iz rješenja.

Emma63194

Krivo si postavila formulu. Kaze da je s vjerojatnostcu \alpha X poprima vrijednost slucajne varijable X_1, a s 1-\alpha vrijednost slucajne varijable X_2.

No X_1 i X_2 su slucajne varijable koje imaju svoje razdiobe. I sad ti iz ovoga moras prvo odrediti razdiobu slucajne varijable X. Neka je sada i = 1, \ldots m . Ako imas da je X = X_1 , onda je uvjetno na to vjerojatnost da X poprimi i jednaka vjerojatnosti da je X_1 = i odnosno p_i . A vjerojatnost da X poprimi vrijednost iz X_1 je \alpha . A ako je X_2 “jednak” X onda je uvjetno na to vjerojatnost 0 (jer je X_2 poprima samo vrijednosti vece od m. Dakle za i = 1, \ldots, m imamo:
P(X = i) = \alpha \cdot p_i + (1-\alpha)\cdot 0 = \alpha \cdot p_i
Analogno za i = m+1, \ldots, m+n imas:
P(X= i ) = \alpha \cdot 0 + (1 - \alpha) \cdot p_i = (1 - \alpha) \cdot p_i

Dakle sveukupno:
P(X = i ) = \begin{cases} \alpha p_i, & 1 \leq i \leq m \\ (1-\alpha)p_i, & m + 1 \leq i \leq m+n \end{cases}

I sade s tim vjerojatnostima racunas entropiju H(X) (dakle uvrstis ih i u logaritam, i odna koristist pravilo da je logartima umnoska zbroj logaritama, malo to raspises i preoznas gdje je H(X_1) i H(X_2) i trebala bi dobiti na kraju trazeno.).

Dakle u osnovi ovdje treba shvatiti razmisljanje ovako, prvo s vjerojatnoscu \alpha biramo vrijednosti slucajne varijable X_1 i onda s vjerojatnosti p_i biramo tu neku vrijednost i = 1, \ldots, m . Analogno i za vrijednosti X_2.

Ovdje se ne poklapaju vrijednosti od X_1 i X_2 pa mozemo ovako jednostavno po slucajevima, da se poklapaju ne bismo mogli nesto previse zakljuciti (jedino ako mozda znamo da su nezavisne ili sl., ali opet upitno).

riješeni primjeri, zadatak 2.18 LZ77 algoritam, zašto je u 3. koraku izlaz iz dekodera (1,4,b)? Je li ne bi trebalo biti (1,5,b) pošto b 5 puta matchamo s b u PP?

NISAM ASISTENT istina, ali trebaš imati na umu da uzmeš svih 5 slova b iz PZK, onda bi ti izlaz bio (1,5,c), jer si iskoristio svih 5 slova b iz PZK te je sljedeći znak nakon njih c. No, u tom slučaju sljedeći simbol bi ti bio c, a jedno od pravila kod kodiranja sa LZ77 je da sljedeći simbol uvijek mora biti iz PZK-a, a c to nije. Zato se ipak moraš zaustaviti jedno mjesto prije, da ti sljedeći znak također bude iz PZK-a, te stoga pišeš (1,4,b)

[obrisani korisnik]
EDIT: Dakle ovo gore rezoniranje ti je ustvari ovo:
P(X = i ) = P(X= i, X = X_1 \text{ili}\ X = X_2) = P(X=i, X = X_1) + P(X =i, X= X_2) = \\ =P(X=i | X=X_1) P(X=X_1) + P(X = i | X=X_2) P(X=X_2) = \\ =P(X_1 = i) P(X=X_1) + P(X_2=i) P(X=X_2)
Naime dogadaji \{X=X_1 \} i \{X = X_2\} su disjunktni (jer X_1 i X_2 poprimaju razlicite vrijednosti) pa onda vrijedi druga jednakost u prvom redu (vjerojatnost disjunktne unije je suma vjerojatnosti), a kako X poprima samo njihove vrijednosti onda vrijedi prva jednakost u prvom redu.

Jel vrijedi da je h(x) koda K generirajući polinom njegovog dualnog koda?

Mi koji nismo isli na ljetni rok sad imamo prakticki jos 3 roka ( ovaj novi dodatni, jesensk i dekanski)?

steker Da